Nema komentara

Kako je pandemija utjecala na tržište nekretnina: sada su traženije kuće s vrtom i stanovi u prizemlju, a u oglasima se već pojavljuju snižene cijene

Ako pandemija koronavirusa ne potraje dugo, neće ostaviti veće posljedice na hrvatsko tržište nekretnina, u suprotnom utjecat će na smanjenje potražnje, a time i na pad cijena.

Ovako je, najkraće rečeno, u ožujku ove godine, nakon pojave korone, glasila procjena kretanja tržišta. Nepuna tri mjeseca kasnije, nakon potpunog mirovanja, bilježe se prvi pomaci iz kojih se još ne mogu precizno iščitati posljedice koje je uzrokovala, a još manje prognoza za događanja do kraja ove godine.

– Još je prerano pričati o posljedicama jer ćemo tek vidjeti što nam donosi budućnost jer znamo da je država svojim mjerama u prva tri mjeseca korone bitno ublažila negativne posljedice – naglašava Branko Papeš.

DVA DIJELA

– Poznato je da se tržište nekretnina u Hrvatskoj sastoji od dva dijela, onog u kojemu se plasiraju ekskluzivnije nekretnine i drugog u kojemu se radi o nekretninama koje se kupuju za svakodnevni život – podsjeća naš sugovornik, te nastavlja:

– Ako bude došlo do vala otkaza, to će se odraziti na ovo ovaj drugi dio. Osobno mislim da će se nerealno visoke cijene morati prilagodit, a tamo gdje nije bilo “ludovanja” cijena, promjena neće biti. U Rijeci i u Istri se i prije korone stanove moglo kupiti po cijeni od 1200 do 1500 eura po kvadratu, one na atraktivnijim lokacijama za 2000 eura po kvadratu, za razliku od, recimo, Splita – veli Papeš.

U ovakvoj situaciji, naglašava naš sugovornik, u Dogmu, primjerice, dolazi veći broj upita za ekskluzivnije nekretnine, a razlog je jednostavan, ljudi su promijenili stav prema nekretninama. Shvatili su, naime, koliko je bitno da su vrijeme za koronavirusa provodili više u svojim kućama, nego u stanu od 60-ak kvadrata. Tako da možda nikada nije bilo važnije u kakvoj se nekretnini živi. Zato su sada traženije kuće s vrtom ili stanovi u prizemlju s pripadajućim dvorom.

– Početkom pandemije mi smo imali klijente iz Austrije, Mađarske i Češke koji su razmišljali o kupnji kuće na Jadranu, a situacija s koronom ih je u tome “pogurala” i kupili su ih – kazuje Papeš i obrazlaže:

– Prvi je razlog što su nekretnine kod nas jeftinije, pri čemu im je najvažnije da se radi o autodestinaciji, kako bi mogli po potrebi otići autom. Važno je i što nas doživljavaju kao “korona sigurnu” zemlju. Jedan od kupaca je napravio usporedbu Bergama i našeg Jadrana, pa kaže da bi u slučaju zaraze radije bio u Hrvatskoj u bolnici koja ima respiratore, nego u Bergamu, a Italija ima razvijeniji sustav, u kojemu respiratora nema.

I bez detaljnije analize tržišta jasno je da se neke promjene “pod koronom” jesu dogodile. Još početkom godine govorilo se da je potražnja veća od ponude, posebno kad su u pitanju kvalitetne nekretnine i sredine poput Splita, u kojima nema masovnije novogradnje. Direktor Dogme naglašava da su se, kad je o kvaliteti riječ, sada izjednačile i da će onaj tko ima kvalitetnu nekretninu i nudi je po realnoj cijeni, i naći kupca. A kad je riječ o kvalitetnim nekretninama, onda upozorava da je takvih u ukupnoj ponudi na tržištu tek deset posto.

Kad je, konkretno, riječ o Splitu, prije korone prodavalo se sve i svašta, ocjena je našeg sugovornika, sada se, međutim, prodaje samo “kvaliteta” uz realnu cijenu.

– Ima vlasnika nekretnina koji žele prodavati i onih koji žele prodati – podcrtava Papeš razliku ocjenjujući tržište u Dalmaciji pomalo “ludim”, uz naglasak da to ludilo ima i pozitivnu stranu, a imajući pri tom u vidu stanje posljednjih 6-7 godina kad se masovno orijentiralo na kupnju nekretnina radi turističkog najma.

Tržište na Jadranu, procjenjuje, odredit će turistička sezona.

– Ako bude iole normalna, tržište će biti O.K., ako ne bude, u desetom i jedanaestom mjesecu ponuda će porasti, a nekretnine biti jeftinije. Ne treba zaboraviti da je većina nekretnina kupljena na kredit ili uređivana uz pomoć kredita – zaključio je Papeš.

Zagreb i zagrebačko tržište sve do korone i, posebice, potresa u pravilu je ocjenjivano najvećim i najdinamičnijim u Hrvatskoj.

Ovoga trenutka ta ocjena ne stoji.

– Ono čega mi koji ne živimo u Zagrebu nismo svjesni je da ljudi u Zagrebu imaju PTSP nakon potresa i, sukladno tome, gotovo da ne postoji interes kupaca za starim zgradama – kaže Papeš i navodi razloge:

– Zgrade građene poslije šezdesetih godina prošlog stoljeća, nakon onih razornih potresa u Skoplju i Banjoj Luci, u ovom potresu nisu oštećene, za razliku od starijih. U travnju gotovo da nije postojao interes za kupnju stanova, sada se obnavlja, ali za novije nekretnine, no realizacije i dalje nema – konstatira direktor Dogme.

PONUDA I POTRAŽNJA

Što, pak, kažu oglasi pogledali smo na nekretninskom portalu Njuškalo, pa iz ponude u Zagrebu izdvojili luksuzni stan u Šestinama od 98 kvadrata koji se prodaje, dakle, riječ je o traženoj cijeni koja je u pravilu niža od realizirane, za 210.000 eura ili 2142 eura po kvadratu.

Na Trešnjevci za stan od 54 kvadrata traži se 130.000 eura (2407 eura kvadrat), na Kaptolu (u blizini katedrale) za stan od 112 kvadrata tražena cijena je 560.000 eura, što je 5000 eura po kvadratu. U Vrapču, pak, stan od 80 kvadrata košta 129.000 eura (1612 eura kvadrat).

Split je uvijek bio zapažen po ponudi i po potražnji, a bome i cijenama. Tako je i ovaj put, pa smo na Njuškalu naišli i na oglase sa sniženim cijenama (što je naglašeno) za stanove. Tako je stan od 43,51 kvadrat na Bačvicama u ožujku prodavan za 145.000 eura, a početkom ovog mjeseca tražena mu je cijena 135.000 eura.

Snižena je cijena, ne vidi se za koliko, i za stan u kvartu Bol površine 60 kvadrata i s cijenom od 195.000 eura (3000 eura za kvadrat). Na Kmanu u novogradnji prodaje se stan od 38 kvadrata za 134.000 eura (3526 eura po kvadratu).

Zagreb ‘poludio‘

Što manja površina stana to veća cijena kvadrata, reklo bi se i na primjerima koje smo izdvojili iz Splita, Dubrovnika i Zagreba, usporedbe radi.

U splitskom Varošu se za stan u prizemlju površine 18 kvadrata (može se koristiti i dio dvora), traži 64.000 eura što je 3555 eura po kvadratu.

U Dubrovniku na Lapadu se za garsonijeru od 16,20 kvadrata traži 65.000 eura ili 4012 eura po kvadratu.

Najskupljim se, međutim, pokazao Zagreb, u kojemu se za stan u prizemlju od 19 kvadrata na Pantovčaku, traži 77.000 eura ili 4425 eura po kvadratu.

A gospari – gospodski
Uz bok splitskim su, a nerijetko i veće, cijene nekretnina u Dubrovniku. Tako se na Njuškalu nudi na Pločama stan od 82 kvadrata za 320.000 eura (3902 eura kvadrat), a stan na Boninovu od 51 kvadrat s terasom od 30 kvadrata ima isto traženu cijenu od 320.000 eura, ali tu je cijena kvadrata 6274 eura. U novogradnji na lokaciji Gornji Kono cijena stanova površine od 55 do 100 kvadrata je 3220 eura po kvadratu.
Zadar i Šibenik ipak su jeftiniji

Uobičajeno, cijene nekretnina u Zadru i Šibeniku znatno su niže od onih u Splitu i Dubrovniku.

Tako je u Zadru na lokaciji Belafuža cijena kvadrata luksuzne novogradnje 2277 eura. Na Poloutoku se za stan od 41 kvadrat traži 105.000 eura (2560 eura kvadrat), a u Jazinama za stan od 120 kvadrata 180.000 eura (1500 eura kvadrat), a u kvartu Diklo tražena cijena za stan od 130 kvadrata je 278.000 eura (2138 eura kvadrat).

U Šibeniku, u centru grada tražena cijena stana od 86,43 kvadrata je 178.000 eura (2059 eura kvadrat), na lokaciji Križ-Baldekin cijena stana od 90 kvadrata u prizemlju je 115.000 eura (1277 eura kvadrat), a stana od 49 kvadrata u Varošu 70.000 eura (1428 eura kvadrat). Također u Varošu stan od 150 kvadrata nudi se po cijeni od 150.000 eura.

izvor: slobodnadalmacija.hr