Ovog ćemo ljeta sa sigurnošću znati uvodimo li euro 1. siječnja iduće godine.
Pripreme teku da sve bude spremno za taj dan kada ćemo kunu zamijeniti eurom. HNB, banke, privatni i javni sektori intenzivno se pripremaju, osobito u dijelu dvojnog iskazivanja cijena, opskrbe tržišta euro novčanicama, kovanicama i povlačenja kuna, kao i prilagodbu informacijskih sustava za konverziju iz kuna i euro.
Datum uvođenja eura ovisi o odluci Vijeća Europske unije koje će utvrditi je li Republika Hrvatska ispunila propisane kriterije koji se odnose na stabilnost cijena, održivost javnih financija, stabilnost tečaja i konvergenciju dugoročnih kamatnih stopa. Vijeće Europske unije također utvrđuje devizni tečaj po kojem će se vršiti konverzija kuna u eure.
Za što bolju informiranost građana pripremili smo kratki pregled aktivnosti.
EURO
Euro je zajednička valuta velikog dijela država članica Europske unije i jedan od glavnih simbola europske integracije.
Danas se euro koristi u 19 država članica.
Svaka zemlja članica eurozone ima mogućnost stavljanja nacionalnog motiva na jednu stranu eurokovanica, pa će tako i na hrvatskim eurokovanicama biti nacionalni motivi.
RAZDOBLJE DVOJNOG ISKAZIVANJA CIJENA
Dvojno iskazivanje cijena odnosi se isključivo na iskazivanje cijena u dvije valute, odnosno u kunama i u eurima, prema potrošačima.
Osim cijena, dvojno će se iskazivati ukupan iznos na računima u trgovinama, iznosi plaća, stanje sredstava na tekućim računima kod banaka, kao i ostale bitne informacije kod drugih pružatelja financijskih usluga (osiguravajuća društva, mirovinski fondovi…).
Obveza dvojnog iskazivanja cijena započinje najkasnije 5. rujna 2022. godine (nakon što Vijeće Europske unije objavi da je Republika Hrvatska zadovoljila sve kriterije).
Obveza dvojnog iskazivanja cijena trajat će 12 mjeseci od datuma uvođenja eura.
RAZDOBLJE DVOJNOG OPTJECAJA KUNA I EURA
U prva dva tjedna od dana uvođenja eura građani će moći plaćati u kunama i u eurima, dok će trgovine biti obvezne vraćati isključivo eure, osim ako to zbog praktičnih razloga neće biti u mogućnosti činiti.
TEČAJ PO KOJEM ĆE SE KUNE ZAMIJENITI U EURO
Preračunavanje cijena će se vršiti prema fiksnoj stopi konverzije, koju utvrđuje i objavljuje Vijeće Europske unije, a bit će poznato otprilike šest mjeseci prije službenog uvođenja eura.
Fiksni tečaj konverzije će se sastojati od šest znamenki odnosno cijelog broja iza kojeg slijedi pet decimala, dok zaokruživanje na dvije decimalne znamenke nije dopušteno prije provedene konverzije.
KONVERZIJA DEPOZITA
Sva kunska sredstva na tekućim, žiroračunima i štednim računima u bankama pretvorit će se u eure na dan uvođenja eura prema fiksnom tečaju konverzije, bez naplate naknade.
KONVERZIJA GOTOVOG NOVCA
Do uvođenja eura
Banke i mjenjačnice će do prvog dana uvođenja eura koristiti kupovne i prodajne tečajeve, uz naplatu mjenjačke provizije.
Stoga je za građane isplativije položiti sredstva na račune u bankama i pričekati prvi dan uvođenja eura, jer tada ne gube na tečajnim razlikama i plaćanju provizije.
Prvi dan uvođenja eura
Svaka kuna na štednji i svim ostalim računima bit će pretvorena u eure prema fiksnom tečaju, bez naknade.
Prvih pola godine od uvođenja eura
Građani koji ne polože novac u banci, mogu pričekati start eura i prvih pola godine mijenjati bez naknade kune u eure u bankama, na pošti ili u Fini po fiksnom tečaju konverzije.
Druga polovica godine od uvođenja eura
U drugoj polovici godine kune se i dalje mogu mijenjati u bankama, ali uz naplatu naknade koju definira banka.
Nakon isteka prvih godinu dana
Nakon što istekne prvih godinu dana od dana uvođenja eura, samo će HNB izravno za građane mijenjati kune u euro bez naknade.
Nema vremenskog ograničenja na zamjenu kune eurom.
KONVERZIJA KREDITA
Od dana uvođenja eura svi krediti nominirani u kunama konvertirat će se u euro, a krediti s valutnom klauzulom u eurima smatrat će se kreditima u eurima.
Kunski krediti
Iznosi iskazani u kunama preračunavat će se u eure primjenom fiksnog tečaja konverzije.
Kunski krediti s valutnom klauzulom u EUR
Iznosi iskazani u valutnoj klauzuli EUR smatrat će se iznosima u eurima tj. nema nikakvog preračunavanja.
Kamatna stopa
Kod kredita s fiksnom kamatnom stopom, uvođenjem eura kamatna stopa neće se mijenjati.
Kod kredita koji su ugovoreni s promjenjivom kamatnom stopom, na dan uvođenja eura postojeći parametri o kojima ovisi promjenjivost kamatne stope (primjerice NRS) bit će prema potrebi modificirani.
Sve će detaljno biti regulirano Zakonom o euru, no ukupna kamatna stopa ni u kojem slučaju ne smije biti veća nego li će biti prije uvođenja eura.
Ugovori i pravni instrumenti
Postupak uvođenja eura ne utječe na valjanost postojećih pravnih instrumenata u kojima se navodi kuna.
Svi ugovori i pravni instrumenti u kunama i nadalje će vrijediti, a dijelovi ugovora koji se odnose na vrijednost u kunama pravno će značiti vrijednost u eurima, izračunatu prema fiksnom tečaju konverzije.
Ugovorna dokumentacija se neće mijenjati.
Više informacija o uvođenju eura u Republici Hrvatskoj dostupno je i na: https://euro.hnb.hr/
* Za pripremu ovog teksta koristili smo podatke dostupne na stranicama:
Vlade Republike Hrvatske (vlada.gov.hr) i HNB-a (euro.hnb.hr) na temu uvođenja eura u Republici Hrvatskoj te u objavi HNB-a Strategija za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj.
Piše: Martina Mataić Škugor
UTJECAJ UVOĐENJA EURA NA TRŽIŠTE NEKRETNINA
Boro Vujović
Direktor Operete
Po analizama tržišta gdje se uvodio euro, nije došlo do promjene cijena kao direktna posljedica uvođenja eura.
Kada pričamo o tržištu nekretnina, cijene se kod nas tradicionalno izražavaju, nekad u markama, a danas u eurima, tako da vjerojatno nećemo osjetiti efekt koji se može dogoditi u drugim djelatnostima kada se cijene zaokružuju na više iznose i dolazi do poskupljenja zbog toga.
Veći učinak na cijenu nekretnina u Republici Hrvatskoj imat će ulazak u Schengen zonu jer će olakšati komunikaciju i protočnost između Hrvatske i drugih EU zemalja, tako da će se taj efekt više odraziti na cijene nekretnina.
Očekujemo efekt Švicarske za sve županije koje graniče s EU, a posebno Istarsku i Primorsko-goransku županiju zbog blizine Slovenije. Određeni bi broj kupaca mogao kupiti nekretninu za život u Hrvatskoj, a raditi u Sloveniji.