Usprkos visokim cijenama kvadrata, novogradnja u Zagrebu nalazi svoje kupce. Kako rat u Ukrajini utječe na ponašanje građana po tom pitanju, za Večernji je otkrio nekretninski menadžer Boro Vujović.
“Nevezano za Ukrajinu, manje je ljudi koji kupuju kreditima APN-a iz jednostavnog razloga što je osjetno više kupaca koji plaćaju gotovinom. Mnogi dižu štednju iz banaka i kupuju nekretnine kako bi zbog inflacije sačuvali vrijednost novca “, objašnjava Vujović i dodaje da je rat pokazao da ni nekretnina nije sigurna. Tvrdi da je potrebno vremena da bude jasnije u kojem će smjeru ići tržište, no smatra će motivacija za ulaganje u nekretnine postojati sve dok su kamatne stope na štednju male i niske na kredite. “Dobra situacija u gospodarstvu gura tržište prema gore, kriza i inflacija prema dolje. Svejedno, ne očekujem scenarij iz 2008. godine”, naglašava nekretninski menadžer.
Iz Erste banke za Večernji tvrde da se nijedan njihov klijent nije uplašio rata ili krize pa je odustao od kupnje stana putem APN-a. Tvrde da pomno prate razvoj događaja, ali da je još prerano donositi zaključke. Zasad nisu uvodili promjene u uvjetima kreditiranja.
Zagrebački nekretninski agent Peđa Kovačević kaže da je očekivao zastoj, ali to se nije dogodilo. “Stanovi na dobrim lokacijama i s realnim cijenama brzo se prodaju, a ondje gdje su istaknute nerealne cijene, dulje se čeka, ali ne događa se ništa neuobičajeno”, pojašnjava.
Prošli tjedan, internetski oglasnik Njuškalo objavio je analizu prodanih stanova za 2021. Prosječna cijena za kvadrat u Zagrebu koja se traži je 2.300 eura, a za kuće oko 1.440 eura. Kuće od sto četvornih metara tražene su u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, a na njih otpada 12 posto cijele potražnje. U Hrvatskoj su kupci najviše bili zainteresirani za stanove od 40 do 60 četvornih metara. Gotovo svaki drugi kupac je tražio takav stan, navode iz Njuškala.
Izvor: zagreb.info