Nema komentara

Tržište nekretnina u Hrvatskoj: Više od 60 posto kupaca stan kupuje u gotovini!

Gosti Točke na tjedan bili su Borislav Vujović (HGK) i Velibor Mačkić (EFZG) koji su razgovarali o stanju na tržištu nekretnina u Hrvatskoj.

Velibor Mačkić je za početak objasnio što je nekretninski balon.

“Nekretninski balon je periodična fluktuacija na tržištu koja se u ovom slučaju događa na tržištu neretnina. Ono što ovaj balon razlikuje od onga na tržištu kapitala i dionica jest činjenica da se zbog manjka likvidnosti on pojavljuje rjeđe. Međutim, jednom kad se pojavi traje duže i kada pukne, efekti na ekonomske agregate su puno izraženiji, budući da obuhvaća i širi krug ljudi koji su obuhvaćeni time.”

 

“Pitanje je i kako promatramo tržište – regionalno je evidentno da možemo vidjeti nekretninnski balon – na obali, Zagrebu… Sigurno je da cijene rastu puno više nego što bi to drugi makroekonomski agregati mogli podržavati. To je zapravo i prvi indikator da postoji balon. Ako vam se pojavljuju špekulativna ulaganja, imate više potražnje od ponude i efekt krda (koji je bio veliki pokazatelj tijekom prve krize).”

Borislav Vujović je komentirao potražnju na tržištu.

“Činjenica jest da je tržište stvarno vrlo živo, čak neočekivano živo, i da su cijene takve kakve 2016., recimo, nismo uopće mogli predvidjeti. Ta je godina bila zadnja godina krize kada je dolazilo do stabilizacije i ništa nije ukazivalo na ono što se događalo u protekle tri godine, osim subvencija, za koje smo predvidjeli da će biti jedan od okidača za rast cijena.”

“Ono što se stvarno na tržištu događa jest da ljudi kupuju, da možda i ne razmišljaju previše, ali da u svakom slučaju postoji veliki broj kupaca. Puno je veća potražnja nego što je ponuda u ovom trenutku.”

Što se tiče navoda koji su se mogli čuti u medijima kako se proda svaka šesta nekretnina, istaknuo je i sljedeće:

“Teško je točno reći, ali u svakom slučaju ima stanova koji se ne prodaju i koji stoje na tržištu zato što su cijene nerealne. Treba uzeti u obzir da ni u Zagrebu nije svugdje jednaka situacija – ima jako popularnih dijelova, a ima i onih gdje i dalje nije jako jednostavno prodati veliki stan i pitanje je po kojoj cijeni.”

60 posto kupaca stan kupuje u gotovini

Dodao je kako je situacija zbog dosta faktora bitno različita od situacije u 2009. godini te kako zbog toga ne bi govorio o nekretninskom balonu.

“Ja ne bih pričao o balonu jer on odmah stvara asocijaciju pucanja i vraća ljude na 2009. kada je bila totalna kriza. Činjenica je da cijene rastu i da je tada postojalo više faktora. Ne očekujemo balon u smislu pucanja i da će sada sve pasti za 30 posto kao što je to bio slučaj u prošloj krizi.”

“Godine 2009. se dogodila svjetska kriza, imali smo veliku nezaposlenost, slučaj “švicarac” koji je bio jako veliki uteg ljudima. Klijenti su se tad, kad su kupovali stanove, zaduživali i za 120 posto. Danas se ništa od toga ne događa.”

“Danas su više od 60 posto kupaca keš-kupci,” kazao je Vujović te dodao kako “oni koji dižu kredite zadužuju se možda za 60 posto iznosa. Nemate opasnost “švicarca” u ovom trenutku”.

“Tada, 2009. godine problem je bio što ljudi koji nisu morali vraćati rate kredita su bili primorani prodavati nekreetninu (danas ljudi koji su kupili za gotovinu ne moraju prodati nekretninu). Oni koji su stan kupili u gotovini su to vidjeli kao određeni vid štednje i ulaganja jer je poznato da Hrvati štede u nekretninama.”

Subvencije su zapravo mjere za bogate, nisu uspjele mlade zadržati u Hrvatskoj

Vujović je, što se subvencija tiče, rekao sljedeće:

“Nisu subvencije jedine. Dok god je kamata na štednju de facto negativna i dok su god kamate na stambene kredite na ovim nivoima, to su pozitivne okolnosti za tržište nekretnina koje dovode automatski do kupoprodaja i rasta. Suvencije su bile i dobra ideja, ali se nažalost u realizaciji nije pokazala tako dobro.”

“Prvo, subvencije ne pogađaju ciljanu skupinu zbog koje su smislene recimo zbog mladih ljudi, pogotovo onih koji nisu iz Zagreba i koji se iseljavanju. Znači, nismo iz zadržali tom mjerom. Drugo, mjera se odvija jednom godišnje i traje mjesec dana (iduće godine će biti dva puta).”

Dodao je kako su se neki pripremili za subvencionirane kredite, ali velik broj kupaca ipak nije bio pripremljen.

“Neki su se pripremili, pa su unaprijed potpisali predugovore i rezervirali stanove. Ali veliki broj ljudi se sjetio u rujnu kada je krenula medijska kampanja da bi to realizirali. I onda nemaju vremena tražiti stan, nemaju vremena pregovarati. I onda imamo situaciju da smo u rujnu imali realizacije po cijenama koje su “vjerovali ili ne”. I sad je psihologija sljedeća – ako je moj susjed dobio 2.500 eura po kvadratu, neću ja prodati ispod toga.”

“Problem ovdje je što su ovo mjere za bogate. Čovjek kupuje stan za 250.000 eura i uzima subvenciju. Pa o čemu mi pričamo? Je li to ono što mi želimo? Trebalo je na neki način možda ograničiti cijenu stana ili ograničiti cijenu kvadrata, rasporediti to po županijama podjednako, pa neka svaka županija ima određeni budžet.”

 

 

izvor: hr.n1info

Nema komentara

Cijene nekretnina: Što država može učiniti po tom pitanju?

Stručnjaci već duže vrijeme upozoravaju da se subvencioniranjem kupnje stanova ne može riješiti problem stanovanja najvećeg dijela mladih u Hrvatskoj. Iz inicijative Stanovanje za sve ističu da je za sustavno rješavanje ovog gorućeg problema nužno povećanje javnog stambenog fonda i reguliranje dugoročnog najma stanova po povoljnim uvjetima. Apel mladih prihvatio je ministar Štromar, ali pitanje je hoće li uspjeti progurati novu stambenu politiku kojoj se uporno protive moćni lobiji što upravljaju tržištem nekretnina.

Kupnju stana u Hrvatskoj može si priuštiti samo manji dio dobrostojećih obitelji sa stalnim primanjima dok je većina mladih, koji rade na povremenim i nisko plaćenim poslovima, dugoročno osuđena na podstanarstvo, a ono je u Hrvatskoj potpuno neregulirano. Podstanari su uglavnom prepušteni na milost i nemilost najmodavcima, koji ih mogu izbaciti kad žele, promijeniti im cijenu najma ili prebaciti na njih troškove održavanja.

Osim spomenutih problema, trend kratkoročnog najma stanova u Zagrebu i ostalim većim gradovima doveo je do skoka cijena najamnina i manjka stambenog prostora, što je dodatno otežalo položaj podstanara i onih u potrazi za stanom. U takvim uvjetima većina najmoprimaca živi u neadekvatnim uvjetima, a prisiljena je trošiti više od 40 posto svojeg raspoloživog dohotka za stanovanje. Stoga nije čudno to da se sve više mladih odlučuje na odlazak iz zemlje ili ostaje živjeti s roditeljima, unatoč često neadekvatnim stambenim uvjetima. Prema istraživanju Eurostata, Hrvatska se nalazi u samom vrhu Europe prema postotku mladih koji još uvijek žive s roditeljima (od 2010. taj se postotak povećao sa 68,7 posto na 72,3 posto 2016. godine), uz prosječnu dob od 31,5 godina.

Ugrožena kategorija su i studenti jer se Hrvatska nalazi u skupini zemalja s najmanjim udjelom studenata smještenih u studentskim domovima – svega 7,9 posto.

Problem stanovanja mladih prepoznat je i na razini Europske unije te je nedavno pokrenuta europska građanska inicijativa Stanovanje za sve koja od Europske komisije (EK) zahtijeva da omogući povećanje javnog stambenog fonda i osigura uvjete za dostupnost priuštivih stanova većem broju građana. ‘Stanovi moraju biti priuštivi, a stanovanje društvena briga’, poručili su predstavnici hrvatskih udruga i organizacija koje su se priključile kampanji europske inicijative, protiveći se rastu cijena i najamnina stanova.

Da je apel mladih došao do ušiju Vlade, potvrđuje najava ministra graditeljstva i prostornog uređenja Predraga Štromara o izradi strategije stanovanja. ‘Moramo pronaći rješenje za najam stanova i omogućiti mladima da biraju. Krediti su dobri, kao i subvencije, ali najam stanova je sljedeći model koji moramo kvalitetno osmisliti i realizirati’, naglasio je Štromar gostujući u Dnevniku Nove TV. Tom prilikom najavio je i gradnju stanova za najam za deficitarna zanimanja. ‘Izmijenili smo Zakon o POS-u te smo omogućili i najam za deficitarna zanimanja. Poslali smo upute svim jedinicama lokalne samouprave, svim bolnicama, obrazovnim institucijama da nam kažu svoje potrebe i prema njima ćemo graditi stanove’, rekao je Štromar.

Jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za socijalnu politiku Gojko Bežovan ne vjeruje da će ideje ministra Štromara pasti na plodno tlo zbog jakog bankarskog i nekretninskog lobija, kojemu ne odgovaraju promjene u tom smjeru. ‘Nijedna hrvatska Vlada nije donijela strategiju stanovanja i stambene politike. Da bi se krenulo u nešto takvo, treba okupiti stručnjake i pokrenuti raspravu, a u Hrvatskoj se šuti o tome’, naglašava Bežovan.

Doduše, u Hrvatskoj postoji mogućnost najma stanova kojima upravljaju lokalne jedinice i državna tvrtka APN, ali riječ je o ograničenoj ponudi u javnom vlasništvu i dijela stanova izgrađenih kroz program POS-a. Takvi stanovi u Hrvatskoj čine svega dva posto stambenih nekretnina dok je europski prosjek 15 posto. Bežovan upozorava da već ozbiljno kasnimo s gradnjom stanova za najam. ‘Imamo premalo novca da bismo gradili veći broj stanova za najam i ograničeno vrijeme za rješavanje ovog problema. Takvi projekti predugo traju, a ljudima stanovi trebaju danas’, naglašava Bežovan. Stoga se on zalaže za mjere pomoći obiteljima koje već žive u stanovima za najam. ‘Treba urediti najam privatnih stanova i u okviru tog najma pomoći obiteljima kojima troškovi prelaze 40 posto na način da im država osigura subvenciju’, predlaže Bežovan.

Održiva cijena najamnine za stan u Zagrebu trebala bi iznositi od tri do četiri eura po kvadratnom metru, što znači da bi država trebala pokrivati oko polovicu cijene s obzirom na to da se tržišne cijene najma kreću od šest do osam eura po kvadratu. Kada je riječ o sustavnom rješavanju ovoga pitanja, Bežovan smatra da se trebamo ugledati na dobre primjere iz razvijenih europskih zemalja te gradova poput Berlina i Barcelone. ‘Berlin je nedavno donio mjere da se u narednih pet godina ne mogu povećavati najamnine za stanovanje i ograničio davanje nekretnina u kratkoročni najam’, kaže Bežovan. Dodaje da, za razliku od Hrvatske, Njemačka ozbiljno radi na unapređenju stanovanja mladih te je za svoje predsjedanje Europskom unijom (koje nastupa nakon hrvatskog) odabrala temu stanovanja kao prioritet.

Tako bi se uskoro na dnevnom redu europskih institucija mogli naći prijedlozi europske inicijative Stanovanje za sve, koja traži financiranje stanova za najam iz strukturnih fondova EU-a, lakšu izgradnju javnih stanova, pri čemu investicije u javno stanovanje ne ulaze u obračun javnog deficita, kao i strožu regulaciju digitalnih platformi, poput Airbnba, koje se bave kratkoročnim najmom,

 

Izvor: hr.n1info

Nema komentara

Cijene nekretnina: Za 8 kvadrata u Dubrovniku, možete kupiti – kuću u Vukovaru

Stanovi i kuće u Hrvatskoj ove su godine poskupjeli prosječno za 10 posto, izvijestila je Hrvatska gospodarska komora. No cijene su neujednačene. Za cijenu garaže u Dubrovniku možete kupiti cijelu kuću u Vukovaru.

Prosječna cijena stana u Dubrovniku u rujnu iznosila je gotovo 3.900, a kuće 4.700 eura po četvornome metru. “Ima ljudi koji imaju para, ima doduše i stranaca koji kupuju, ima dosta ljudi koji su ili pomorci ili gospodarstvenici pa imaju nešto skupljenih para”, otkriva Frano Bezić, agent za nekretnine.

Jedna od kuća u Vukovaru prodaje se za 35.000 eura, odnosno stoji koliko i osam kvadrata kuće u Dubrovniku. “Ovdje na istoku su vam puno manje plaće, puno je manje ljudi, a puno je veća ponuda nekretnina”, objašnjavaRužica Dufek, vlasnica agencije za nekretnine.

U posljednjih godinu dana cijene nekretnina u Slavoniji porasle su za tri posto, na Jadranu devet, a u Zagrebu – čak 14,5 posto. “Svako tržište prati ponudu i potražnju tako da možemo reći da sva mjesta uz Jadran i veći gradovi kao što je Zagreb bilježe rast i prodaje i cijena nekretnina”, pojasnio je Branko Papeš, predsjednik grupacije posrednika prometa nekretninama PGŽ.

Rast cijena nekretnina u Hrvatskoj u posljednjih godinu dana iznosi 10,4 posto. U Europi smo na trećem mjestu, iza Mađarske s 14 i Luksemburga s 11,4 posto. Više je razloga rasta cijena nekretnina, u Hrvatskoj gospodarskoj komori kažu jedan su i subvencionirani stambeni krediti.

“Općenito je gospodarska situacija dobra, pozitivna je klima to se automatski odražava na tržište nekretninama, a s druge strane turizam je napravio svoje, znači puno stanova je prenamijenjeno, kupljeni su da bi se iznajmljivali kao apartmani”, kaže za Borislav Vujović, dopredsjednik udruženja poslovanja nekretninama HGK.

 

izvor:  hr.n1info.com

Nema komentara

Subvencije su jedan od razloga rasta cijena stanova, ali očekujemo stabilizaciju

Gost Novog Dana bio je Boro Vujović iz udruženja za poslovanje nekretninama Hrvatske gospodarske komore. Komentirao je uspješnost mjere subvencioniranja nekretnina, a osvrnuo se i na cijene najma stanova kao i na to kakvo nas kretanje cijena nekretnina očekuje u sljedećoj godini.

Boru Vujovića iz udruženja za poslovanje nekretninama Hrvatske gospodarske komore iznenadilo je rekordnih 4000 prijava za subvencioniranje stambenih kredita u posljednjem krugu.

“Ispada da mi govorimo protiv tih mjera, a ljudi ih prepoznaju kao dobre. Cijene stanova su narasle iz više razloga, a jedan od razloga su i subvencije. To je dobar pokušaj i namjera. Činjenica je da su ljudi kupovali i davali koliko kod netko tražio za stan kako bi iskoristili subvenciju”, rekao je i dodao da je dobro što je najavljen i novi krug subvencija pa je smanjen pritisak.

Kaže da banke nisu te koje napuhuju cijenu stanova. Ističe i da puno kupaca ima problema s procjenama koje rade banke jer procjenitelji koriste podatke iz e-nekretnina za procjenu, a to su prodajne cijene koje su niže od traženih cijena iz oglasnika pa se znalo dogoditi i da ljudi onda još dižu gotovinske nenamjenske kredite da pokriju razliku.

“Svaki peti do šesti stan iz oglasnika je prodan, a razlika između traženih i realiziranih cijena je najmanje 10 posto”, istaknuo je i dodao da je Agencija za promet nekretninama sa subvencijama najviše utjecala na cijene starijihh stanova pa su se tu vlasnici malo zaletili s visinom cijene.

Dodaje i da što idemo dalje od centra to je veći postotak onih koji koriste subvencionirane kredite.

Je li gradnja zgrada za najam stanova dobra mjera?

“U velikim europskim gradovima grade se stanovi za najam za određene skupine ljudi i to je jedna od mjera da se ljudima koje želimo zadržati u Hrvatskoj, da se izgrade stanovi za najam. U Zagrebu postoji samo jedna zgrada koja je napravljena za najam, drugo su sve individualni iznajmljivači.

Imamo jako visoku stopu PDV-a, koja je 25 posto za novu zgradu. Svi kažu da su stanovi skupi, ali kada vidite koliki su troškovi izgradnje onda je pitanje kolika je dobit investitora. Treba možda poticati investitore da ne moraju odmah plaćati PDV ako žele graditi stanove za najam nego da to ide na rate kako se stan iznajmljuje, jer sada moraju plaćati unaprijed”, pojasnio je.

“Očekujemo da su cijene dosegle vrhunac i da ne bi više smjele rasti jer je puno ljudi kupilo stanove, izdano je dosta građevinskih dozvola pa bi sve to trebalo utjecati na stabilizaciju i smirivanje cijena”, odgovorio je na pitanje koje cijene nekretnina očekuje u sljedećoj godini.

 

izvor: hr.n1info

Nema komentara

Koliko su subvencije utjecale na rast cijena nekretnina?

Iz godine u godinu interes je sve veći. No, s druge strane, državne subvencije potaknule su rast cijena nekretnina, ponajprije u Zagrebu i na obali. Kako do stana? Zašto cijene kvadrata lete u nebo, zašto se gradi toliko stanova, tko su kupci, zašto se ulaže u nekretnine? Kako regulirati tržište najma?

Gostovali su: Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja, Boro Vujović, dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK, Denis Ćupić, predsjednik Udruge developera pri HUP-u te Damir Novotny, ekonomski analitičar.

Uhlir demantira da su subvencije potaknule rast cijena

– Tržište je počelo rasti puno ranije. Puno više faktora utječe na cijenu nekretnine. Samo pomažemo ljudima da se snađu u tim naglim cijenama. Do danas zahtjev je podnijelo 2900 osoba. Računamo to kao 2900 obitelji. Do petka očekujemo 3500 tisuća prijava i nije problem da svi uz valjanu dokumentaciju dobiju subvenciju. Tako je bilo i prijašnjih godina, kazao je Željko Uhlir.

– Najviše su zainteresirani za Zagreb i Split. I nopravili smo gradaciju tako da ne pomažemo tamo gdje je dobra situacija, gdje su viši prihodi, nego tamo gdje imamo problem i demografski i gdje treba poticati na ostajanje u tom kraju, istaknuo je.

Vujović je rekao da je ovih dana u agencijama jako puno posla. Najveći broj kupaca želi iskoristiti subvencije.

Što dalje od centra, više subvencija

– Broj kupoprodaja i transakcija sigurno će biti rekordan u ovom mjesecu. Najviše se prodaju stari stanovi jer su novi uglavnom ili unaprijed prodani ili još nemaju papire pa ne mogu biti predmet subvencija. U Zagrebu je vidljivo da što idete dalje od centra to je veći postotak kupaca koji koriste subvencije. Inače je odnos 50:50 kupaca koji kupuju gotovinom ili na kredit, a sada je to 70 do 75 posto u korist onij koji kupuju na kredit, ustvrdio je Boro Vujović. Dodao je da su najveći problem uporabne dozvole, posebice kod starih zgrada.

Problemi s dokumentacijom o vlasništvu

– Mi već dugo propagiramo da svi trebaju srediti vlasničku dokumentaciju, istaknuo je Uhlir. Poručio je svim građanima za ubuduće: “Bilo kakvo poslovanje s nekretninama morate imati sređenu dokumentaciju”.

“Cijene jednim dijelom porasle radi subvencija”

– One su jedan od, ali nisu pretežiti razlog. Svjedoci smo da je u zadnje 4 godine, posebice u Zagrebu i Splitu, postala pomama za kratkoročnim najmovima. Činjenica je da su kamate u bankama pale. Ljudi u našim krajevima su skloni štednji u cigli i betonu. Jednostavno svatko tko je imao neki keš na raspolaganju je počeo razmišljati da uloži u nekretninu. Činjenica je i da se na moru i u Zagrebu gradi sve više hotelskog smještaja. I mišljenja sam da će se ovaj balon polako ispuhati. Samo će kvaliteteni stanovi na kvalitetnim lokacijama biti atraktivni na dugi rok. To je sigurno diglo cijenu nekretnina za 30 posto, istaknuo je Denis Ćupić.

– Najveći problem subvencija je što su mjera ograničenog trajanja, istaknuo je Boro Vujović.

– Traju mjesec dana. Morate sada kupiti nekretninu. Nemate vremena tražiti ni pregovarati. To dovodi do toga da su neki stanovi prodani po nebuloznim cijenama. Cijene stanova u toj zgradi će i nakon subvencija ostati tako visoke. To je najveći problem. Subvencije bi bile dobre kada bi trajale cijele godine. Dobra je stvar što je najavljeno da će biti opet u 3. mjesecu, naglasio je.

Uhlir je rekao da ne može prihvatiti tu argumentaciju jer ne možemo reći da bi bilo bolje bez subvencija, da bi građanima bilo bolje.

– Ono što je definitivno prouzročilo rast cijena traje od 2015. kada nije bilo subvencija. Niti 2016. a cijene rastu i u Europi.  Potražnja je veća nego građevinari mogu izgraditi, a to ima neke druge uzroke. Potrebu stvaraju visoke plaće, niske kamate, svi asi mogu priuštiti kupnju stana. A mi imamo turizam, ljudi kupuju stanove da bi zarađivali na njima. To diže cijenu, istaknuo je.

Novotny: Ulaganje u nekretnine nije štednja

–  Problem je dublji i taloži se već nekoliko desetljeća. Ima izvorište u ponašanju potrošača, psihologiji, antropološkim pitanjima. Hrvatski građani su tradicionalno skloni ulaganju u nekretnine. To nije štednja. A ne bi se složio niti da će oni ti stanovi sutra imati veću cijenu. Dolazimo do jednog ozbiljnog problema nekoliko desetljeća pogrešnih ekonomskih politika koje su promovirale, poticale i promicale ulaganja u nekretnine. Sadašnji balon će se ispuhati, ustvrdio je Novotny.

– Beč primjerice gradi stanove u prigradskim naseljima. Seli preko Dunava. Kao i u Ljubljani i Muenchenu. U prigradskim naseljima se stvaraju urbanistički povoljne okolnosti za izgradnju novih stanova koji su naravno jeftiniji. To bi kod nas bili Zaprešić, Velika Gorica, Samobor…, rekao je.

– Zaprešić je odličan za zagrebačku spavaonicu, ali onda kad će biti dobro povezan s centrom. Autobusom koji vozi do centra, brzom željeznicom. Tada će širi prsten Zagreba postati atraktivan, smatra Ćupić.

– Slovenija ima odličan sustav subvencioniranja. U Sloveniji se stanovi do 120 kvadrata oporezuju s 9,5 posto PDV-a, kao i kuće do 250 kvadrata. I ako vi kao privatna osoba ili kao tvrtka želite ulagati u najamne stanove imate pravo na odbitak od poreza, rekao je.

Vujević: Stanovi u Zagrebu, stanovi za odlikaše

Vujević je rekao da je najviša cijena stanova u Zagrebu 4000 eura – stanovi za odlikaše. Nema puno, ali ima dovoljno ljudi koji si to mogu priuštiti. Rekao je i da je njegovo Udruženje predlagalo ravnomjernu raspodjelu subvencija po županijama. Da svaka županija dobije jednak iznos sredstava.

– Mi ne smatramo da je dobra metafora balon jer on puca i ponovilo bi se ono iz 2008. Mi ne mislimo da će se to dogoditi. Smatramo da će cijene doći u neku ravnotežu i neće više rasti uz korekciju cijena starih stanova, rekao je.

Najviše se gradi na Jadranu

Ćupić je rekao da se počelo u zadnje vrijeme puno graditi, najviše na Jadranu. U Zagrebu se počelo graditi, ali pitanje je u kojim kvartovima. Bojim se da za dostupnije stanovanje moramo imati veće mjere u poreznom smislu.

Uhlir je rekao da lokalna uprava može puno napraviti. Porezima nema više mjesta. Gradovi su popuno zatajili. Novotny je rekao da umjesto da investirano u poduzetnički sektor mi investiramo u nekretninski sektor koji ne donosi one prinose, barem ne u kratkom roku.  Ćupić je rekao da moramo ozbiljno razmisliti o tome da su nama cijene novih stanova 5 posto skuplje od onih u Beču i 16 posto skuplje od onih u Ljubljani.

 

izvor: vijesti.hrt.hr