Nema komentara

Podaci pokazuju razliku cijena nekretnina u usporedbi sa 2007. godinom

Prema posljednjim podacima HNB-a o kretanju indeksa cijena stambenih nekretnina za posljednje prošlogodišnje tromjesečje zaokružena je statistika za cijelu prošlu godinu čime je potvrđen njihov rast treću godinu za redom, ističe se u analizi RBA Istraživanja. Tako je indeks cijena stambenih nekretnina u posljednjem tromjesečju prošle godine zabilježio rast u odnosu na tromjesečje ranije od 1,1 posto dok je na godišnjoj razini rast iznosio 4,7 posto. Rast cijena podržan je višim cijenama novih i postojećih stambenih objekata.

Snažnije stope rasta u četvrtom tromjesečju prošle godine pridonijele su ukupnom rastu cijena stambenih nekretnina na godišnjoj razini. Naime, stoji u analizi, u prošloj godini su cijene stambenih nekretnina nakon skromnijeg rasta u 2016. i 2017. (0,9 posto, odnosno 3,8 posto) zabilježile prosječni godišnji rast od 6,1 posto.

Navedena godišnja stopa rasta najviša je od 2007. kada je godišnja stopa rasta iznosila 13,9 posto. Pri tome je godišnji rast podržan višim cijenama novih i postojećih objekata (3,6 posto odnosno 6,6 posto). Rast cijena, promatrano u prosjeku, zabilježen je i u Gradu Zagrebu (10,8 posto), Jadranu (5,4 posto), te na ostalim područjima (0,6 posto). Stopa rasta cijena u Zagrebu najviša je od 2007. Ubrzavanjem stopa rasta u prošloj godini u Hrvatskoj su cijene stambenih nekretnina u prosjeku rasle po višim stopama u odnosu na prosjek EU (4,4 posto godišnje). Isto tako, navode analitiari RBA, promotrimo li zemlje u okruženju jedino je u Italiji zabilježen nastavak pada cijena stambenih nekretnina sedmu godinu za redom (-0,6 posto), dok sve ostale zemlje i dalje bilježe snažniji rast u odnosu na Hrvatsku.

Tako je primjerice u Češkoj zabilježen rast od 8,6 posto, Mađarskoj 9,7 posto, Sloveniji 15,1 posto, te Slovačkoj 7,4 posto. S obzirom da je u Češkoj i Mađarskoj opravak cijena stambenih nekretnina započeo ranije (godišnje stope rasta prisutne su od 2014.). te da je u prošloj godini zabilježen njihov zamjetan rast, u odnosu na 2008. one su na višim razinama. U Slovačkoj je rast započeo već 2013. ali uzmemo li u obzir razmjerno snažan pad u 2009. (-12,7 posto godišnje), te blaže godišnje stope rasta proteklih godina tek je u 2018. premašena razina iz 2008. ( plus 5 posto). Unatoč godišnjim stopama rasta u posljednje četiri godine koje su se sa svakom novom godinom intenzivirale cijene stambenih nekretnina u Sloveniji su na oko 0,7 posto nižim razinama u odnosu na 2008.

Kod analize kretanja cijena stambenih nekretnina važno je napomenuti da tržište nekretnina ostaje visoko segmentirano. Unatoč kumulativnim pokazateljima cijene na tržištu i dalje su visokodiferencirane (na pojedinim mikrolokacijama postoje značajne razlike). Naime, tvrdi se u analiti, nekretnine privlačne lokacije, te visoke  kvalitete gradnje uobičajeno  nisu pod značajnijim utjecajem promjena na tržištu (u vrijeme kada su cijene nekretnina u prosjeku bilježile takve  nekretnine nisu bilježile bitnije pomake cijena na niže razine, uglavnom su i bilježile stagnaciju ili blaži rast cijena).

“Unatoč rastu cijena stambenih nekretnina i u 2018. godini one su i dalje na oko 10  posto nižim razinama u odnosu na 2008. Međutim, rast cijena treću godinu za redom može biti dobar indikator koji upućuje na početke oporavka u ovom sektoru (uz pozitivne stope rasta bilježe i fizički pokazatelji u građevinskom sektoru, broj izdanih odobrenja za građenje te indeks obujma građevinskih radova). S obzirom na očekivani nastavak rasta gospodarstva uz pozitivne pomake na tržištu rada i u ovoj godini možemo očekivati nastavak rasta cijena. Pri tome bi zamjetniji rast cijena odnosno potražnje za nekretninama mogao biti ograničen prisutnom averzijom prema riziku koji nosi dugoročno zaduživanje (nesigurnost oko vraćanja preuzetih obveza)”, naglašavaju analitičari RBA.

U odnosu na tromjesečje ranije cijene novih stambenih objekata nastavile su s rastom drugo tromjesečje za redom (0,7 posto), kao i postojeći stambeni objekti koji su zabilježili rast od 1,2 posto. Promatrano na godišnjoj razini, u odnosu na isto tromjesečje 2017., i novi i postojeći stambeni objekti nastavili su s pozitivnim godišnjim stopama rasta (2,8 posto, odnosno pet posto pri čemu su postojeći stambeni objekti nastavili pozitivan niz posljednjih trinaest tromjesečja, a novi sedam. Zamjetan rast na godišnjoj razini zabilježen je u Gradu Zagrebu (8,5 posto), te Jadranu (4,4 posto), dok je u ostalim dijelovima Hrvatske zabilježen pad (-0,3 posto).

izvor: novac.jutarnji.hr

Nema komentara

Subvencioniranje kupnje prvog stana dovelo je do nereda na tržištu

Mnogima je imati svoj stan – neostvareni san. S obzirom na trend rasta cijena četvornih metara – još je teže dostižan. Zašto cijene rastu, stvara li se “nekretninski balon” te kakav zapravo utjecaj ima državno subvencioniranje stambenih kredita na tržište nekretnina.

U Temi dana govorili su dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK Boro Vujović i predsjednik Udruge developera pri HUP-u Denis Ćupić.

Vujović je naglasio kako cijene stanova ovise o ponudi i potražnji, a ono što je razvidno od 2017. godine cijene stanova su u porastu.

Ćupić je istaknuo kako kvalitetnih stanova na tržištu praktički nema, zato što se oni prodaju već u gradnji.

– Hrvatski građani su naučeni živjeti u vlasništvu, oni ne žele živjeti u najamnim stanovima. Jedan od razloga je i taj što su ljudi mogli po vrlo povoljnim uvjetima otkupiti društvene stanove, rekao je.

Vujović smatra kako su cijene stanova u Hrvatskoj u europskom prosijeku i kako je situacije puno drukčija od one koja je bila prije krize.

– Ljudi su se zaduživali, bio je u igri švicarac koji je tu odigrao veliku ulogu i bila je nezaposlenost. Danas su kupci oprezniji, nema nezaposlenosti ni švicaraca, rekao je i dodao kako se jako puno gradi i to je način da tržište korigira cijene.

Ćupić je istaknuo kako je trošak kapitala u Hrvatskoj velik, PDV na stanove je visok, komunalna naknada po metru kvadratnom je 250 do 280 kuna i sve to rezultira višim bazičnim parametrima u cijeni stana.

– Slovenija ima PDV na stanove do 120 kvadrata 9 posto. Postoji inicijativa HUP-a da se takav model uvede i u Hrvatskoj, istaknuo je.

Vujović je rekao kako državno subvencioniranje kupnje prvog stana je unijelo nered na tržište zato što je ograničenog trajanja.

– Ideja je dobra, ali kada bi trajala cijele godine bila bi izuzetna. Imamo ograničena sredstva. U 8 mjesecu je velika potražnja, ali stanova nema dovoljno i cijene rastu. Druga stvar je da se daje novac ljudima koji su kreditno sposobni. Smatram da bi se taj novac mogao drugačije distribuirati, govori.

Ćupić je rekao kako poticajima djelujemo na poremećaj tržišta.

– Trebali bismo razvijati tržište najamnih stanova i kao država poticati  investiranje stanova za najam. Naša država još nije prepoznala to kao mjeru, zaključio je.

izvor: vijesti.hrt.hr

Nema komentara

Nemoguća misija: Unajmiti stan u Zagrebu! ‘Studente i radnike primam, a djecu ne…’

Dok živi u stanu, obitelj ima posjed nad njime. Stanodavci ne mogu jednostavno na silu deložirati svoje stanare, već ih moraju tužiti, a to zna trajati godinama. Ljudima se ne da riskirati takve pothvate pa zato radije odbijaju obitelji s djecom – objašnjava Boro Vujović

Jeftin, moderno opremljen, smješten u prirodi i samo deset minuta autobusom od centra grada, Kvatrića ili Maksimira. Stan od 60 kvadrata koji se u Remetama iznajmljuje za samo 350 eura od ponedjeljka je, kad je oglas na internetu objavljen, pregledan više od 2100 puta. Iz dobrog razloga, jer ovaj komforan stan u kući ima i veliku terasu, suđericu, špajzu, gleda ravno u šumu…

Djeca? Oprostite, ne može

Djeca u ovom stanu, naime, nisu dobrodošla. Ista se stvar dogodila i s dvadesetak drugih internetskih oglasa , a na pitanje zašto ne žele djecu odgovori su bili raznorazni. Stan je bolje prilagođen studentima i radnicima, škola i vrtić nisu dovoljno blizu, susjedi su uglavnom bez djece pa bi im bilo dosadno, a pojedini stanodavci djecu ne želi jer rade štetu. Stanodavci su mišljenja kako ne bi trebalo primiti obitelj s djecom u novouređen stan, jedino ako se radi o nekom skromnijem i da nije renoviran.

Da je situacija zaista takva da obitelji teško pronalaze stanove, potvrdio nam je i Boro Vujović, direktor agencije Opereta nekretnine. Ipak, dodaje, razlog zašto stanodavci odbijaju obitelji više je praktične nego emotivne naravi.

Dok živi u stanu, obitelj ima posjed nad njime. Stanodavci ne mogu jednostavno na silu deložirati svoje stanare, već ih moraju tužiti, a to zna trajati godinama. Ljudima se ne da riskirati takve pothvate pa zato radije odbijaju obitelji s djecom – objašnjava.

Obiteljima u pronalasku stana ne pomažu ni cijene najma. Prosječna najamnina stana od 60 kvadrata, koliko je potrebno obitelji s dvoje djece, na Njuškalovu je oglasniku otprilike 600 eura ili malo manje od 4500 kuna. Najveća je renta na Donjem i Gornjem gradu i Ravnicama te u Maksimiru i oko Kvatrića, gdje se traži i do 800 eura mjesečno, dok su najjeftiniji oni u Sesvetama, Dubravi i Gajnicama gdje 60 kvadrata košta oko 400 eura. Daleko je to od brojki prije pet godina, kada je prosječna cijena najma stan od 60 kvadrata bila oko 350 do 400 eura. Razlog tome je, objašnjava Vujović, nedostatak stanova za najam zbog rasta onih za dnevni najam. No bolji dani, ističe, ipak dolaze.

Došlo je do hiperinflacije stanova za dnevni najam. Uskoro će ljudi shvatiti da im se to ne isplati i ponovno će iznajmljivati dugoročno, a time će pasti i opća cijena najma nekretnina – objašnjava.

izvor: vecernji.hr

Nema komentara

Što se više isplati – najam ili kupnja stana?

Rast cijena stanova prate i sve skuplje najamnine, što je samo zaoštrilo vječnu dilemu isplati li se više kupiti stan ili biti podstanar.

Prošla godina na tržištu nekretnina će se pamtiti prije svega po rastu cijena stambenih nekretnina, pogotovo u zadnjem kvartalu. Na porast cijena stanova utjecalo je nekoliko faktora, među ostalim državne subvencije i nedostatak kvalitetnih novih nekretnina. Na skok najamnina utječe pak turizam, davanje stanova u kratkoročni najam, zbog čega je na tržištu sve manje stanova za podstanare u dugoročnom, “klasičnom” najmu.

Rast cijena stanova prate i sve skuplje najamnine, što je samo zaoštrilo vječnu dilemu isplati li se više kupiti stan ili biti podstanar.

Veliki rast i cijena stanova i najma

Prema istraživanju Njuškala u 2018. cijene stanova su rasle za gotovo osam posto. Najveća potražnja za stanovima je na obali i u Zagrebu, gdje je došlo i do najvećeg skoka cijena. Rekorder je Dubrovnik u kojem se cijene stanova lani skočile 16 posto i gdje prosječna tražena cijena iznosi 3.773 eura. U Zadru se prosječna tražena cijena kvadrata stana kreće oko 2.116 eura, u Splitu oko 2.800 eura po kvadratu, dok prosječna cijena kvadrata stana u Zagrebu iznosi oko 1.960 eura.

Cijene najma stanova skočile su, međutim, čak i više nego kupovne cijene. Prema podacima oglasnika za nekretnine Crozilla.com prosječna tražena cijena najma stanova površine između 20 i 100 kvadratnih metara u Zagrebu je tijekom 2018. porasla za 8,4 posto i popela se na 634 eura.

U Rijeci su njihove najamnine u prosjeku porasle za 7,7 posto i iznosile 433 eura. Porast od 3,4 posto zabilježen je lani u Splitu gdje su prosječne oglašavane cijene najma stanova do 100 kvadratnih metara iznosile oko 590 eura te u Zadru u kojem su bile 100 eura niže.

Kamate na stambene kredite pale ispod četiri posto

Ove godine se očekuje nastavak rasta cijena stanova zbog nedostatne ponude na tržištu i mogućnosti povoljnog financiranja njihove kupnje. Velik broj banaka nudi, naime, stambene kredite s efektivnom kamatnom stopom nižom od četiri posto (na eurske kredite). Najnižu kamatu ima Erste banka, 2,94 posto, ali riječ je o varijabilnoj stopi. S obzirom na to da su stambeni krediti dugoročni, postoji velik rizik rasta kamata u budućnosti, što u konačnici može značajno poskupiti kredit.

Nešto sigurniji su krediti s kombiniranim stopama, ali su onda i kamate nešto više. Trenutačno najnižu, 3,42 posto, nudi Addiko Bank, dok je najviša kamata (4,94 posto) kod HPB-a. Većina ostalih velikih banaka nudi kamate u rasponu od 3,51 do 3,87 posto. Krediti s fiksnim stopama su najskuplji, a kamate na te kredite kreću se iznad četiri posto.

Što kaže računica

Kao primjer izračuna uzeli smo stan od 50 kvadrata u Zagrebu. Ako bi se za njegovu kupnju uzeo kredit s kombiniranim kamatnim stopama po trenutno najnižoj kamati na tu vrstu kredita (3,42 posto), s rokom otplate od 30 godina, morao bi se uzeti kredit u iznosu od 98.000 eura, pod pretpostavkom prosječne cijene od 1.960 eura. Nakon otplate, ukupna cifra otplaćenog kredita bi se popela na 156.852 eura jer bi na ime kamate banci trebalo platiti 58.852 eura. Mjesečni anuitet po tom kreditu iznosi 436 eura.

Kada bi isti takav stan uzeli u najam, po aktualnim cijenama (634 eura mjesečno), godišnje bi trebali platiti 7.608 eura, što za razdoblje od 30 godina iznosi 228.240 eura. No, cijena najma nije jedini trošak. Podstanari moraju računati i na depozit, kojeg traži sve više iznajmljivača, najčešće u iznosu još jedne najamnine te na agencijsku proviziju također u iznosu mjesečne najamnine, uvećane za PDV.

Najam ili kredit?

Upravo zbog velikog pada kamata na stambene kredite, mnogi računaju da im je isplativije kupiti stan, pogotovo kada uspoređuju visinu najamnine i kreditnog anuiteta. Iz iskustva agenata za nekretnine, većina najmoprimaca unajmljuje stanove za koje su spremni izdvojiti oko 500 eura mjesečno. Iznad te granice ljudi češće počinju razmišljati o kupnji vlastite nekretnine, računajući da taj novac nije bačen u vjetar i da će vrijednost nekretnine za deset ili 20 godina biti daleko veća nego u trenutku kupnje.

S druge strane, najam stana ima niz prednosti. Jedna od najvećih je da se sprječava budući rizik prezaduženosti ukoliko pad prihoda ugrozi mogućnost otplate kredita ili zbog rasta mjesečnih anuiteta otplate kredita (zbog promjene kamatnih stopa, deviznog tečaja i sl.), prihodi postanu nedovoljni za urednu otplatu.

Odgovor na pitanje – najam ili kredit – stoga nije jednostavan niti jednoznačan. Puno toga ovisi o životnim navikama i sigurnosti zaposlenja. Valja imati na umu i da je zaduživanje kod banaka dugoročna obveza i da je vlasnik stana, sve dok se kredit ne otplati, ipak banka.

 

izvor: prviplan.hr

Nema komentara

Zagreb: Oko Doma sportova gradi se 500-tinjak novih stanova

Snažan rast cijena nekretnina lani, što je potvrdio i Državni zavod za statistiku, poklapa se s rastom stambenih kredita u portfeljima banaka koji je uzrokovan i oporavkom gospodarstva, ali i Vladinim mjerama subvencije za kupnju prvog stana.

Nekretninski analitičar Boro Vujović izjavio je u emisiji Hrvatskog radija “Poslovni tjedan” da je apartmanizacija jedan od razloga zašto su u Zagrebu narasle cijene stanova u centra grada.

– Puno stanova je pretvoreno u apartmane, kazao je i dodao da on više voli stanje krize nego trenutačnu situaciju, jer u krizi, kako kaže, opstaju samo oni koji dobro rade.

Puno faktora nije bilo pozitivno u zadnjih par godina, kazala je članica Vijeća Udruženja posrednika pri HGK i predsjednica zagrebačkog Udruženja posrednika Komora Zagreb Lana Mihaljinac Knežević.

– Fali stanova srednje kategorije na rubnim lokacijama grada za stanovništvo srednje platežne moći. Prepozitivna atmosfera nije osnovana i trebamo biti oprezni. Sumnjam da će nam se dogoditi ono iz 2008., dakle nagli krah i pad. Sve je to sada bitno mirnije, dodaje Mihaljinac Knežević i naglašava da se već sada vidi stabilizacija na tržištu.

Vujović napominje da se ljudi danas puno pametnije zadužuju.

– Imali ste 2006. ili 2007. situaciju da su ljudi dizali 120% kredita. Danas je zaduživanje uglavnom do 50%. Danas nema niti tog rizika koji je bio vezan uz švicarsku valutu. Bila je i velika nezaposlenost, a danas ako želite raditi možete raditi. Možda nećete dobiti posao iz snova, ali ćete raditi. To su sve faktori koji govore u prilog tome da se neće dogoditi slom tržišta kakav se dogodio prije, kazao je Vujović.

Istaknuo je i da se u krugu oko Doma sportova gradi oko 500 novih stanova. Naglašava da će ponuda i potražnja dovesti do stabilizacije cijena i do situacije koja je održiva.

Željko Vučemil, član Uprave HUP-a, kaže da je ukidanje kamata na štednju bio glavni motor koji je ljude okrenuo tržištu nekretnina.

– Dok su ljudi imali mogućnost dobiti i do 4 ili 5 posto na vezanu štednju, s druge strane govorilo se da će još padati cijene i da još ima neprodanih stanova. Onoga trenutka kada su uočili da na njihov novac, koji je u banci, ne mogu dobiti nikakve prinose, ljudi su odlučili u nešto investirati, kazao je.