Nema komentara

Kreću pozivi za stambene poticaje, pogledajte kakve će biti kamate i procedura

U utorak počinje poziv bankama za sudjelovanje u novom krugu stambenih poticaja u rujnu. Očekuju se još niže kamate nego prošle godine. Građanima se savjetuje da odmah krenu s procedurom jer ima puno posla, a i nekretnine bi, baš zbog subvencija, do rujna mogle i dodatno poskupjeti, piše Dnevnik.hr.

Kristina Hrastović jedna je od onih koja je prošle godine uspješno kupila stan pomoću državnih subvencija. ”Manje od dva mjeseca mi je trebalo. Sve ima vremena, čak su bili i produžili onaj rok. Najbitnije je da su papiri stambenog objekta u redu”, kaže Kristina.

Ako kupujete nekretninu, obvezno mora imati uporabnu dozvolu. Bez nje nema subvencija. Ako je uporabna dozvola u fazi ishođenja, dobra je vijest da ćete imati još dodatnih mjesec dana za nadopunu dokumentacije.

Vrijednost nekretnine nije ograničena, ali se subvencionira samo dio kredita do iznosa od 100.000 eura. Subvencija prolazi i za već započetu gradnju kuće. Može se kupiti nekretnina od članova uže obitelji. Novost je dodatna godina subvencije za svako dijete u kućanstvu. ”Svi koji budu imali svu dokumentaciju kvalitetnu i urednu dobit će subvenciju”, poručio je ministar graditeljstva Predrag Štromar.

Očekuje se niža kamata nego lani – između 2 i pol i 3 posto. Bankarski savjetnik Vjeko Peretić s građanima je uspješno prošao već dva kruga poticaja. Savjetuje da, ako već nisu, odmah počnu s pripremama. ”Da se krene u proceduru jer slijede godišnji odmori i onda će sve biti puno teže, a vi želite da vaš predmet bude gotov prije nego što se objavi službeni natječaj u rujnu”, savjetuje Peretić.

Do rujna bi nekretnine mogle još dodatno poskupjeti baš zbog subvencija i veće potražnje, upozoravaju trgovci nekretninama. ”Sugeriramo kupcima da sad potpišu predugovore, da sada kupe stanove tako da na miru čekaju rujan”, kaže Dnevniku.hr Boro Vujović iz Udruženja poslovanja nekretninama Hrvatske gospodarske komore.

Ne smijete, kao ni supružnik ili partner, imati vlasništvo nad nekretninom, a stan ili kuću koju kupite ne smijete prodavati još dvije godine nakon isteka subvencije, inače državi morate vratiti novac.

 

izvor: novac.jutarnji.hr

Nema komentara

Do kada će divljati cijene stanova

Cijene stanova drastično su porasle, prije svega u Zagrebu i na moru, a novi poticaj rastu cijena dale su subvencije za stambene kredite

Kod nekretnina u Hrvatskoj uočljiv je trend da se čak i cijene stanova koji su već dulje vrijeme na tržištu, u nekim slučajevima i više od godine dana, suprotno logici, povećavaju. Dalibor Dobrić je za DW pitao stručnjake o čemu se radi (tekst uz dozvolu autora prenosimo u cijelosti):

Uoči novog kruga subvencija za stambene kredite cijene nekretnina su očekivano počele dodatno rasti, osobito na tržištu Zagreba te na moru. Cijene korištenih stanova na određenim lokacijama počele su se opasno približavati cijenama novogradnje, premda su i one porasle.

>> Subvencije poskupile stanove, kada je pravi trenutak za kupnju

Prati li se podrobnije cijene nekretnina uočljiv je trend da se čak i cijene stanova koji su već dulje vrijeme na tržištu, u nekim slučajevima i više od godine dana, suprotno logici, povećavaju, ali i da cijene u oglasima variraju ovisno o tome koja ih je agencija dala u oglasnike.

Što potiče rast cijena

Što tjera cijene vrtoglavom brzinom prema gore? Jedan je razlog svakako državna intervencija. Subvencije se dijele u vrlo kratkom roku pa kupci pristaju i na cijene koje im “pojedu” veći dio subvencije.

No, tu je i pozitivna ekonomska situacija, te niske kamate na štednju, zbog čega ljudi štednju prebacuju u nekretnine, kaže Boro Vujović, vlasnik zagrebačke agencije Opereta i dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK, koji iznosi podatak da je do svibnja njegova agencija zabilježila 60 posto svih kupovina stanova u gotovini, što je daleko više nego prije.

 

>> Cijene nekretnina vrtoglavo rastu, Vlada skresala poticaje na stambenu štednju

“U psihologiji Hrvata je štednja u ciglama, nismo naučili na zlato, dionice, obveznice”, kaže on i dodaje da ljudi razmišljaju i o budućnosti u kojoj je upitno kakve će biti i hoće li uopće postojati mirovine, dok nekretnina koju se iznajmljuje uvijek nosi nekakav prihod.

Nitko ne voli gubiti

No, što uzrokuje ponekad i drastična povećanja cijena, u nekim slučajevima i nekretnina koje ni po nižoj cijeni mjesecima nisu našle kupca, a na kakve nailaze kupci na hrvatskom tržištu?

Kod velikog broja hrvatskih građana bogatstva su na neki način “zarobljena” u nekretninama i ako se tu nekretninu ne uspije unovčiti kako je planirano, bogatstvo se gubi, a nema drugog načina da se stekne, objašnjava asistent na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta Zagreb, Nikola Erceg, koji s profesorom Zvonimirom Galićem vodi i kolegij Psihologija potrošačkog ponašanja.

Sa psihološke strane, kaže on, razlozi za takvo ponašanje prodavatelja stanova proizlaze iz prvenstveno tzv. “averzije prema gubitku”.

“Naime, ljude daleko više ‘boli’ količina novca koji će izgubiti (u ovom slučaju primjerice, ako ne prodaju nekretninu po cijeni koju su si zadali, ljudi imaju osjećaj da gube novac), nego što bi ih veselio dobitak iste te količine novca (kad bi se ‘bol’ i ‘radost’ mogle nekako staviti na istu skalu).”

“Laički, ljudi jednostavno ne vole gubiti, a u kontekstu prodaje nekretnina, ljudi riskiraju s višim cijenama i nemogućnošću da prodaju nekretninu samo kako ne bi doživjeli osjećaj gubitka, iako je taj gubitak ustvari subjektivan (u odnosu na ono što su si oni sami zacrtali), a ne mora biti i objektivan (u odnosu na objektivnu cijenu nekretnine). Pritom se često zanemaruje i cijena takvog ‘kockanja’: što se propustilo zbog toga što se nekretnina još uvijek nije pretvorila u likvidan novac i je li novac, za vrijeme čekanja, mogao biti investiran kvalitetnije nego da stoji ‘zarobljen’ u nekretnini”, kaže Erceg.

Ono što je naše to više vrijedi

Drugi fenomen, nastavlja, je socijalno uspoređivanje.

“Mi smo socijalna bića i većinu informacija bitnih za preživljavanje i uspjeh u životu dobivamo od ljudi iz naše okoline. Ljudi su izrazito skloni zaključke o svom statusu ili stanju izvoditi iz usporedbi s drugima. Nije čudno da ljudi onda cijene svojih nekretnina formiraju prema tome kako su drugi cijenili svoje nekretnine i tu se onda napuhuje balon cijena”, kaže Erceg.

A zašto neki ljudi precjenjuju svoje nekretnine mogao bi objasniti treći zanimljiv fenomen, tzv. “efekt posjedovanja”, kaže Erceg. On se odnosi na činjenicu da ljudi jednostavno više vrednuju neku stvar ako je posjeduju nego ako je ne posjeduju.

“Efekt posjedovanja najljepše se ilustrira primjerom istraživanja u kojem su korištene šalice za kavu. Polovici ljudi koji su pozvani na istraživanje poklonjena je po ničem posebna šalica za kavu, a polovici nije. Njihov zadatak bio je samo procijeniti koliko vrijedi ta šalica – oni kojima je šalica poklonjena procjenjivali su njezinu vrijednost i duplo većom u odnosu na one kojima šalica nije poklonjena.

>> Hrvati opet pojačano ulažu u nekretnine, koliko je to mudro

Kad su nekretnine u pitanju, situacija je znatno kompleksnija: mnogo više vrijede, u njih su utkane možda godine ulaganja i brige, a ulogu vjerojatno igraju i emocije. Iz te perspektive, ne čudi što građani svoje nekretnine vrednuju puno više no što agencije smatraju da je objektivno ili što bi kupci bili voljni platiti”, zaključuje Erceg.

Očekuje se stabilizacija

A dokle se takva situacija na tržištu može nastaviti? Boro Vujović iz Operete smatra – ne još dugo.

Scenarij ispuhivanja balona iz 2008. se neće dogoditi, kaže Vujović, jer je situacija drugačija. Tada je tržište bilo neiskusno, dogodila se svjetska kreditna kriza, rast švicarskog franka, vladala je velika nezaposlenost koje danas nema, a i banke su postrožile kriterije i ljudi se ne zadužuju za 100 posto iznosa kao tada.

“Dogodit će se smirivanje situacije i stabilizacija na ovim nivoima, može se dogoditi neka kriza, ali ona neće biti tako velika kao prošla kriza, barem ne što se tiče tržišta nekretnina na kojem se može dogoditi manja korekcija, usporavanje, zaustavljanje euforije, ali ne i pad kao 2008. i 2009.”, kaže Vujović.

Pojašnjava da ni ozbiljni igrači na tržištu nekretnina, investitori, ne očekuju više porast cijena, već ih brine samo hoće li cijene ostati na sadašnjim razinama. Dodaje i da su lagane korekcije, barem u Zagrebu, već počele.

“Stanovi u centru grada koji su bili kupovani za kratkoročan najam turistima, počeli su se sada pojavljivati na tržištu, jer je ponuda prevelika. To će dovesti do stabilizacije cijena stanova u centru, kako za najam, tako i za prodaju”, smatra Vujović.

Što se iracionalnog ponašanja i postavljanja prevelikih cijena tiče, Vujović jednostavno komentira da to neki čine iz pohlepe.

“Kasnije će žaliti, ‘mogao sam prodati, zašto nisam’, kao što su neki žalili poslije 2008.”, zaključuje Vujović za DW.

izvor: prviplan.hr

Nema komentara

Smanjenje kamata i 10-godišnja zabrana najma i prodaje POS-ovih stanova

Predlaže se smanjenje kamatne stope na javna sredstva u otplati s tri na dva posto godišnje.

Vlada je u Sabor uputila konačni prijedlog izmjena i dopuna zakona o društveno poticanoj stanogradnji (POS), kojima predlaže smanjenje kamatne stope na javna sredstva te zabranu najma ili prodaje POS-ovih stanova u desetogodišnjem razdoblju.

Ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar rekao je da se radi o konkretnoj demografskoj mjeri s ciljem da se mladima osigura stanovanje i ostanak u Hrvatskoj.

Predlaže se smanjenje kamatne stope na javna sredstva u otplati s tri na dva posto godišnje.

Cilj predloženih izmjena je, kako je rečeno, osim izgradnje omogućiti i kupnju stanova za državne i javne službenike i namještenike deficitarnih zanimanja te spriječiti zloupotrebe javnih sredstava u korištenju stanova.

Naime, u odnosu na prijedlog zakona u prvom saborskom čitanju dodane su odredbe koje se odnose na sprječavanje zloupotrebe javnih sredstava u korištenju stanova uvođenjem zabrane davanja u najam ili prodaju stanova kupljenih prije 10 godina od dana stupanja na snagu Zakona o POS-u, što se definira upisom u zemljišne knjige.

To će se definirati kupoprodajnim ugovorom, kako bi se, kazao je Štromar, stanovi zaista koristili za namjenu za koju su građeni i za koju država izdvaja javna sredstva.

Promjena se odnosi i na mogućnost da Ministarstvo hrvatskih branitelja i jedinice lokalne samouprave kupe neprodane stanove za stambeno zbrinjavanje stradalnika iz Domovinskog rata, koje se provodi na temelju Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji.

Štromar je izvijestio da je do sada odobreno 5.300 subvencioniranih kredita i izgrađeno 8.276 POS-ovih stanova, odnosno da je riječ o više od 13.500 domova. Do kraja 2020. oko 20.000 obitelji imat će svoj dom, zaključio je ministar.

 

izvor: poslovni.hr

Nema komentara

Novosti oko poreza na nekretnine

Javne investicije pogurale su rast, ali ne budu li dobro plasirane, on će se ispuhati

U preporukama Europske komisije prvi put nakon 2014. godine nema zahtjeva za uvođenje poreza na nekretnine. Bruxellesu to više nije bitno jer nemamo deficit, a ako nije bitno Europi, domaćim političarima bit će bitno još manje pa svi možemo odahnuti jer tog poreza očito neće biti. Naravno da EK i dalje ističe da bi to bio namet kojim bi se mogao rasteretiti rad, ali europski birokrati neće se previše uzbuđivati oko toga kakvu smo u Hrvatskoj investicijsku klimu stvorili.

Kritike su utišane, a povod je ieurp provođenje mirovinske reforme. Ublažavanje EK ne treba pak shvatiti kao poziv na opuštanje jer je Hrvatska i dalje zemlja s previsokim udjelom državne potrošnje u BDP-u koja destimulira investicije, čemu svjedoči i niska razina investicija u privatnom sektoru. Poduzetnici su, naime, uložili manje od četiri posto ukupnih prihoda u dugotrajnu imovinu jer unatoč rastu i dalje nemaju povjerenja da će im se uloženi kapital vratiti. Ulaže se uglavnom u stanove i hotele jer to “dobro ide”, a ulaganje u ostale sektore, naročito proizvodne, percipirano je kao veliki rizik prije svega zbog administrativnih barijera i troškova koji poskupljuju i investiciju i smanjuju potencijalni profit. Da imamo problem s investicijama, vidi i EK pa sugerira olakšanje procedura za ulaganja te se inzistira na većim ulaganjima u zelenu energiju i željeznicu, kao i lakšu realizaciju projekata istraživanja i razvoja.

Upravo u inovacije i nova istraživanja uložit će se najviše novca iz nove financijske perspektive pa u tom kontekstu tu preporuku EK treba shvatiti ozbiljno kako ne bi propustili povlačenje dostupnog novca iz EU. Opravdanost fokusiranja na zelene energije nauštrb izvora energije za koje imamo zalihe energenata ili pak velike investicije u željezničke pravce valja razmotriti na nacionalnoj razini, odnosno dobro procijeniti efikasnost takvih projekata i njihovu održivost. Javne investicije koje su ubrzale BDP na 3,9 posto pozitivna su stvar, ali ne budu li dobro plasirane, rast će se ispuhati pa će se nova prognoza Svjetske banke o usporavanju rasta Hrvatske na 2,5% nažalost pokazati točnom.

izvor: vecernji.hr

Nema komentara

Subvencija 28 posto više, ali financijski pet posto ‘tanje’

U 2017. odobreno 2314 subvencija, lani 2972, ugovoreni iznosi subvencija smanjeni sa 178 na 168 mil. kuna.

U okviru državnog programa subvencioniranja stambenih kredita tijekom prošle i pretprošle godine građanima je odobreno 5286 subvencija, pri čemu je lani njihov broj osjetno porastao u odnosu na 2017.

Podaci državnoga APN-a o provedbi programa subvencioniranja kažu da je nakon 2314 subvencije odobrene u 2017. lani njihov broj povećan na 2972, što predstavlja povećanje za 28 posto, navodi se u ovih dana objavljenoj analizi HNB-a.

U obje godine prevladavaju odobrene subvencije za kupnju stana. Analitičari HNB-a ističu, međutim, da se ukupan odobreni iznos subvencioniranja u cijelom razdoblju isplate subvencije prošle godine smanjio.

Dok je po subvencijama iz 2017. on iznosio 178 mil. kuna, po lanjskim odobrenjima iznos subvencija doseže 168 mil. kuna.

Smanjenje ukupnoga ugovorenog iznosa subvencija usporedno sa zamjetnim povećanjem broja odobrenih subvencija i godinu dana produljenom trajanju isplate subvencija, rezultat je promjena u pravilima koja definiraju visinu isplaćene subvencije.

Izmjenama i dopunama Zakona o subvencioniranju stambenih kredita iz 2018. utvrđeno je da ubuduće visina subvencije ovisi o indeksu razvijenosti jedinica lokalne samouprave na kojima se nekretnina kupuje ili gradi.

Nakon usvajanja tih izmjena istočna Hrvatska i Lika, kao regije s najmanjim indeksom zabilježile su najznačajniji postotni porast broja subvencioniranih kredita. Ipak, njihov broj i dalje je najviši u najrazvijenijim lokalnim jedinicama, primjećuju u HNB-u.

izvor: poslovni.hr